Tržište kapitala ili kolokvijalno „dIoNiCe“ je pojam koji se među ljudima izvan te industrije uglavnom odnosi na proces kupovanja dionica ili obveznica. Kad su dionice u pitanju, u pravilu to znači kupovanje određenih dionica, čekanje da njihova cijena naraste te potom prodavanje po višoj cijeni. Pitanje za milijun dolara – zašto cijena dionica raste i što se mora dogoditi da bismo zapravo prodali nešto po cijeni višoj nego što smo kupili? Osnovni razlog je taj što kupci dionica imaju pozitivna očekivanja za budućnost firme te smatraju da će ta firma u budućnosti biti u boljem stanju nego što je danas (zarađivati više novca, imati bolje marže, više kupaca itd.). Ukoliko firma zaista bude u boljem stanju, po logici stvari bi također trebala i vrijediti više – dionice bi se trebale prodavati po višoj cijeni.
Okej, recimo da je to nekakav grubi predložak rasta cijene individualnih dionica. Postoji li možda način da od individualnih dionica procijenimo širu sliku određenog tržišta? Naravno. Ako bismo spojili veći broj individualnih dionica zajedno i promatrali ih kao grupu, dobili bismo nešto što se danas zove indeks. Najpoznatiji indeks danas je S&P 500 koji je grupa od 500 okvirno najvećih firmi na američkom tržištu te se koristi za mjerenje „zdravlja“ tržišta. Ako indeks raste, smatra se da je američko tržište u sve boljem stanju, dok se pad indeksa smatra pogoršanjem stanja američkog tržišta. Obzirom da povijesno gledano S&P 500 od svog začetka 1957. raste kontinuirano iz godine u godinu (izuzev nekoliko godina kriza i recesija), vrlo česta strategija ulaganja je takozvani dollar-cost-averaging. Jednostavno rečeno, to znači kupovanje indeksa iz mjeseca u mjesec za neku fiksnu ili polufiksnu cifru, neovisno o njegovoj cijeni na tržištu trenutno (na primjer, odlučite ulagati 50€ svaki mjesec). Na ovaj način osiguravate da svaki mjesec povećavate količinu dionica koju posjedujete te da kupujete u oba scenarija: rasta i pada tržišta. Ako kupujete pri padu tržišta, kupit ćete više dionica, a ako kupujete pri rastu, kupit ćete manje dionica. Ovakav način ulaganja se bazira na pretpostavci da će tržište dionica rasti s vremenom te da ćete u nekom trenutku u budućnosti moći prodati svoje dionice po višoj cijeni nego što ste ih kupili. No, je li samo kupovanje dionica (bilo individualno ili kroz indekse) pa prodaja po višoj cijeni jedini način za zaradu na dionicama? Nije. Postoji nekoliko alternativa, no ovdje ćemo proći kroz jednu kako biste dobili dojam koliko tržište kapitala može biti kompleksno i kakve se sve mogućnosti tamo mogu pronaći.
CBOE Volatility Indeks ili skraćeno VIX je indeks koji nije direktan zbroj grupne cijene dionica kao što je to S&P 500, no povezan je sa S&P 500 na drugi način. Kao i ostali indeksi, on ima svoju vrijednost, no ona dolazi iz kratkoročne volatilnosti S&P 500 indeksa. Što to znači? Volatilnost se u ovom kontekstu može zamisliti kao brzina promjene cijene bilo čega. Primjerice, ako gledamo izmišljenu cijenu kilograma jabuka kroz tjedan dana: u ponedjeljak je bila 2€, u utorak 3€, u srijedu 1€, u četvrtak 5€, a u petak 0,5€. Usporedimo to s cijenom naranči koja je u ponedjeljak bila 3€, u utorak 3,2€, u srijedu 3,1€, u četvrtak 3,4€, te u petak 3,3€. Iz ove fiktivne usporedbe vidimo da se cijena jabuka puno brže i značajnije mijenja od cijene naranči – jabuke imaju veću volatilnost, odnosno manju stabilnost.
Kako se sad te kruške i jabuke preslikavaju na VIX i što to znači? Umjesto krušaka i jabuka, VIX promatra kako i kojom brzinom se mijenja cijena (volatilnost) S&P 500 indeksa te je njegova vrijednost svojevrsna reprezentacija očekivane volatilnosti S&P-a. Volatilnost sama po sebi ne daje do znanja u kojem smjeru će se cijena pomaknuti već samo za koliko. Ako se očekuje veća volatilnost na S&P 500, vrijednost VIX-a će rasti, no ako se očekuje manja volatilnost, vrijednost VIX-a će padati. Drugim riječima, ako se očekuje da će američko tržište dionica biti stabilno i bez naglih promjena, VIX će biti malih vrijednosti odnosno „jeftin“. Ako se očekuje da će američko tržište dionica biti nestabilno i da će se cijene značajnije mijenjati, VIX će biti većih vrijednosti odnosno „skuplji“. Isto kao i sa kupovanjem individualnih dionica, da bismo zaradili moramo kupiti po nižoj cijeni da bismo prodali po višoj, takva je situacija i sa VIX-om. Obzirom na prirodu cijene VIX-a, hipotetski bi to značilo da bi za ostvarenje zarade bilo potrebno kupiti VIX dok je američko tržište stabilno i prodati ga za vrijeme nestabilnosti.
Za one koji žele znati više
Kako VIX mjeri volatilnost, odnosno kako se određuje cijena VIX-a? Za razliku od cijena dionica, cijena VIX-a nema nikakve direktne veze s uspješnošću poslovanja firmi, već se određuje isključivo na matematičkoj razini. Već smo rekli da VIX mjeri volatilnost, no bitno je napomenuti da to ne radi putem povijesnih vrijednosti već procjenjuje očekivanu volatilnost pomoću drugih stavki na tržištu. Ova mjera očekivanja zove se implicirana volatilnost. VIX je vezan uz cijenu opcija (1) na S&P 500 koje su blizu roka isteka. Uspoređuje trenutne cijene opcija i njihove premije kako bi procijenio koliko investitori misle da će se cijena S&P-a mijenjati u kratkom roku (otprilike mjesec dana). Veće premije na opcije sugeriraju očekivanje da će cijena napraviti veće pomake, odnosno veći potencijal da dostigne ili prijeđe izvršnu cijenu, što na kraju rezultira većom impliciranom volatilnošću obzirom da investitori očekuju veće pomake. Premija u opcijama se za ove svrhe može promatrati kao dio cijene koji su investitori spremni platiti dodatno jer očekuju da će do isteka opcije zaraditi više na promjeni vrijednosti nego što su platili premiju. Same formule su vrlo kompleksne, no konceptualno se cijena izračunava tako da se sagleda velika količina opcija na S&P 500, izvuku se podaci o njihovim cijenama (tržišnim i izvršnim) te se uvrste u jedan od modela za izračunavanje cijena opcija poput Black-Scholes modela (2), no formula se okrene tako da se rješava za impliciranu volatilnost obzirom da su tržišne cijene dane.
Kako trgovati VIX?
Indeksi kao takvi ne mogu se trgovati na otvorenom tržištu jer služe kao reprezentacija vrijednosti nečega, no to ne znači da ne postoje načini za njihovo trgovanje. U slučaju VIX-a, trgovati se može putem relativno široke palete futures ugovora (3), opcija te ETF-ova. Futures ugovori i opcije su relativno kompleksni financijski derivati te zaslužuju nekoliko stranica za objašnjenje sami po sebi, no srećom VIX je dostupan putem raznih ETF-ova koji su danas široko rasprostranjeni i relativno lako dostupni te ne moraju nužno biti trgovani putem margin tradinga (4). VIX ETF-ova ima mnogo, te se uz malo truda i Google može istražiti detaljna ponuda, no ostavit ću link koji možete iskoristiti za početak (5).
Disclaimer
Ovo ni na koji način nije prijedlog niti savjet u što biste trebali ulagati, kako, koliko i zašto. Svrha ovog članka bila je dočarati kakve sve zanimljive (meni barem, no ukusi su različiti) stvari postoje na tržištu kapitala, te na jednom primjeru pokazati da zaista postoji širok spektar financijskih proizvoda za koje možda niste znali da postoje, a potencijalno bi se uklopili u investicijske ideje koje imate.
Be careful out there i sretno s prinosima do sljedećeg puta!
Saša
Literatura
Chen, J. (2019). What are Options? Types, Spreads, Example, and Risk Metrics. Investopedia. https://www.investopedia.com/terms/o/option.asp
Kenton, W. (2019). How the Black Scholes Price Model Works. Investopedia. https://www.investopedia.com/terms/b/blackscholes.asp
Fernando, J. (2019a). How Futures Are Traded. Investopedia. https://www.investopedia.com/terms/f/futures.asp
Fernando, J. (2019b). What Margins Mean in Investments. Investopedia. https://www.investopedia.com/terms/m/margin.asp
VIX Based ETFs. (n.d.). CFRA Research. Retrieved May 26, 2024, from https://www.cfraresearch.com/solutions/data/us-listed-etfs/vix-based-etfs/
