Na početku 19. stoljeća, John-Baptiste Say, francuski ekonomist, skovao je jednu potpuno novu riječ - poduzetnik (entrepreneur). Preciznije, rekao je kako poduzetnik prebacuje ekonomske resurse iz područja niže u područje veće produktivnosti i većeg prinosa (1). Iako se sama definicija te riječi uvelike promijenila do danas, srž ostaje ista.
Do prije pedesetak godina, ako je netko bio poduzetnik, bilo je vrlo jasno da se bavi osnivanjem i vođenjem još jednog izdanja malo unaprijeđenog, ali ultimativno tradicionalnog posla, u punom smislu te riječi. Rapidnim razvojem tehnologije Forbes 1976. godine izbacuje članak “The unfashionable business of investing in startups in the electronic data processing field.” s kojim neplanirano mijenja daljnji tok povijesti (2). Nakon sedamdesetih, kako godine odmiču, javlja se sve veća diferencijacija između svijeta klasičnog poduzetništva te dinamičnog i brzorastućeg svijeta startupa.
Tradicionalna poduzeća su oduvijek bila temelj globalnog gospodarstva, a to se neće ni ubrzo promijeniti. Središnji diferencijator takvih poduzeća, bila novo-osnovana ili već 20 godina u igri, je upravo njihovo oslanjanje na provjerene metode. Često takva poduzeća imaju hijerarhijske organizacijske strukture, razgraničene uloge poslova i sustavan pristup donošenju odluka. S velikim naglaskom na ublažavanje rizika, tradicionalna poduzeća daju prednost postupnom napretku u odnosu na nagle, eksperimentalne promjene (3). Bitno je zapamtiti da iako su tradicionalna poduzeća u svojoj srži tradicionalna, poduzetnik u takvom poduzeću brine o napretku, inovaciji, ostajanju u toku s vremenom… nitko ne bi volio biti još jedan Kodak (4).
S druge strane spektra, startupi predstavljaju utjelovljenje inovacije, odvažnog preuzimanja rizika i brzog širenja. Bit startup kulture odjekuje agilnošću, fleksibilnošću i sklonošću izazivanju upravo tih utvrđenih normi kojima podliježu tradicionalna poduzeća. Često nastaju preciziranjem tržišnih praznina, te iskorištavanjem tehnologije i inovativnih rješenja za ispunjavanje istih. Sama rješenja se obično nalaze u dinamičnim sektorima s neprestanim promjenama, dajući prednost skalabilnosti i rapidnom napretku u odnosu na ukorijenjenu stabilnost. Organizacijski okvir unutar startupa nastoji biti pojednostavljen, njegujući kulturu suradnje, domišljatosti i odlučnog djelovanja. Naravno, treba biti svjestan kako nije sve tako bajno i mistično kako se čini - poduzetnik koji ulazi u ovakav pothvat mora imati veliku sklonost riziku, proaktivnost, hrabrost… a neki kažu i malo ludosti (5).
Startupi su dobili gotovo pa mitološki status u današnjem društvu radi svih silnih priča o uspjesima, nemjerljivom bogatstvu i utjecajnim tehnologijama koje kreiraju budućnost u kojoj ćemo živjeti. S druge strane, tradicionalna poduzeća gube tu ćar koju su imala upravo zbog te iskrivljene percepcije, pretvarajući se u pothvate koji se “nikad neće financijski isplatiti”. Odlučivanje između startupa ili tradicionalnog poduzeća manje je povezano sa zarađivanjem novca, a više s industrijom u kojoj se želite iskazati, kao i s vašom osobnošću, stilom vođenja i tolerancijom na rizik. Srž ostaje ista - područje veće produktivnosti i većeg prinosa.
Literatura
The Economist. (2009, April 27). Entrepreneurship. The Economist. https://www.economist.com/news/2009/04/27/entrepreneurship
In and Around Language: What’s Up with “Startup”? | Magazine | The Harvard Crimson. (n.d.). Www.thecrimson.com. https://www.thecrimson.com/article/2011/11/17/startup-language-idea/
JustStart. (2023, December 22). Understanding the Difference Between Traditional Business and Startup. Medium. https://medium.com/@juststartlegaltech/understanding-the-difference-between-traditional-business-and-startup-40868b6df8c1
Mui, C. (n.d.). How Kodak Failed. Forbes. Retrieved April 10, 2024, from https://www.forbes.com/sites/chunkamui/2012/01/18/how-kodak-failed/?sh=306a5be26f27
Brown, P. B. (2015, March 12). Inc.com. inc.com. https://www.inc.com/paul-b-brown/do-you-have-to-be-crazy-to-become-an-entrepreneur.html
#favoriti
