Plaća predstavlja novčanu naknadu koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku za uloženi rad u poslovnom procesu. 

Neke države, kao i Hrvatska, imaju određenu minimalnu plaću na nacionalnoj razini. Uredbom o visini minimalne plaće za 2024. godinu određeno je da će ta plaća iznositi 840,00 eura bruto, što je ekvivalentno otprilike 677,00 eura neto. Obzirom da je minimalna plaća 2023. godine iznosila 700,00 eura bruto, ona bilježi rast od 20%. 

Problematika određivanja minimalne plaće je kontroverzna i mišljenja o tome ima li ono u konačnici pozitivne ili negativne posljedice na tržište rada i zaposlenost su podijeljena. S jedne strane, ono bi moglo negativno utjecati na zaposlenost, odnosno rezultirati povećanjem nezaposlenosti kao posljedica skupljeg rada. S druge strane, zagovornici ove mjere ističu kako bi zbog povećanja potražnje za dobrima i uslugama, temeljem većih raspoloživih prihoda onih koji u tom slučaju primaju veću minimalnu plaću, zaposlenost narasla. U ovom slučaju bi navedeni benefiti posljedično bili umanjeni razmjerno inflaciji do koje bi došlo zbog generalno veće potražnje. U svakom slučaju, određivanje minimalne plaće predstavlja redistribuciju novca od kapitala prema radu. 

Tko plaća trošak povećanja minimalne plaće? 

Određivanje ili povećanje minimalne plaće za poslodavce predstavlja novi trošak odnosno povećanje troškova. Taj trošak se može platiti smanjenjem zaposlenosti (trošak snosi posloprimac) ili povećanjem cijena (trošak snosi potrošač). Alternativno, trošak može platiti poslodavac u slučaju da ne dođe do nikakve promjene. 

Kako povećanje minimalne plaće utječe na privatni sektor? 

Indirektne posljedice povećanja minimalne plaće obuhvaćaju i privatni sektor u kojem oni čija primanja neznatno nadmašuju minimalac najčešće vrše pritisak na poslodavce u svrhu povećanja plaća. Također, u profesijama koje se smatraju visoko sindikaliziranima (poput prosvjete i medicine), onda obično dolazi do pritiska u svrhu porasta osnovica. 

Nisko profitabilne industrije, odnosno one u kojima se ostvaruje mala dodana vrijednost, kao i međunarodno konkurentne industrije su potencijalno najjače pogođene određivanjem razmjerno visokog iznosa minimalca te bi mogle otići u minus. 

Kako povećanje minimalne plaće utječe na zaposlenost? 

Grupa koja će biti najjače pogođena uvođenjem ili dizanjem minimalne plaće su upravo oni koji rade za minimalnu plaću, tj. oni koji se smatraju (naj)manje produktivnim radnicima. U slučaju da poslodavci zakonom budu prisiljeni platiti više svoje radnike, oni će zapošljavati manje radnika što će dovesti do nemogućnosti zapošljavanja radnika koji rade za minimalac. 

Oni koji rade za minimalac i koji su najizloženiji utjecaju ovih mjera su prvenstveno mladi i niskoobrazovani. Udio onih koji bi ovako izgubili posao ne bi bio značajan u odnosu na sveukupan broj radnika, međutim to bi bio veliki udio mladih i niskoobrazovanih. 

Također je bitno napomenuti kako bi ova mjera imala dalekosežnije posljedice kad bi udio radnika koji rade za minimalac bio veći u odnosu na sve zaposlene. Isto tako, što je razlika u iznosu minimalca koji je nametnut zakonom i minimalca koje bi odredilo tržište veća, to je veći utjecaj na ukupnu zaposlenost. 

Prema Oračiću (2021), Europska Komisija je utvrdila da bi rast minimalca u zemljama EU-a do razine od 50% u odnosu na prosječnu plaću smanjio zaposlenost za 0.5%. 

Utjecaj nominalne minimalne plaće na realne dohotke 

Prema Novaku (2023), porast nominalne minimalne plaće ne znači da su realno veći dohoci. Prevelika inflacija može rezultirati znatno manjom realnom minimalnom plaćom. Ovdje je ilustriran pad realne minimalne plaće po prvi put od 2012. 

Izvor: Eurostat

Minimalna plaća u praksi 

Minimalna plaća postaje sve irelevantnija kako sve manji udio zaposlenih radi za minimalnu plaću. Ona često i nije odraz realne situacije zbog pojave sive ekonomije koja se očituje u praksama gdje minimalac služi samo kao osnovica za plaću na koju se onda dodaju velike provizije ili rada na crno radi manjeg oporezivanja. 

Kako, kao poslodavac, neutralizirati efekte povećanja minimalne plaće? 

Obzirom da poslodavci ne mogu utjecati na odluke o utvrđivanju minimalne plaće koja je propisana u većini zemalja EU-a, fokus se treba prebaciti na to kako neutralizirati efekte ovog troška bez otpuštanja radnika. Prema Oračiću (2021), troškovi plaće se mogu smanjiti prema jedinici proizvoda tako da se, na primjer, smanje troškovi za održavanje radnih uvjeta. Nadalje, poslodavci mogu tražiti da radnici obavljaju više posla u istom vremenu i tako djelovati na produktivnost. U konačnici, ako ne postoji alternativa otpuštanju radnika, poslodavci bi se trebali okrenuti intenzivnijoj integraciji strojeva u svom poslovanju.

Literatura 

Graf Overview - Eurostat. (n.d.). Eurostat. https://ec.europa.eu/eurostat/web/hicp 

Hamermesh, D. S. (2021). Do labor costs affect companies’ demand for labor? IZA World of Labor. https://doi.org/10.15185/izawol.3.v2

Kučiš, Ž. (2021). Modeliranje učinka minimalne plaće na kretanje tržišta rada (Disertacija). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:148:438626

Novak, L. (2023). Minimalna plaća | Ekonomska Baza. Ekonomska Baza | Edukativni blog o ekonomiji. https://ekonomskabaza.hr/makro/minimalna-placa/ 

Oračić, D. (2021). Negativan utjecaj određivanja minimalne plaće na ukupnu zaposlenost relativno je mali - Poslovni dnevnik. Poslovni Dnevnik. https://www.poslovni.hr/kolumne/negativan-utjecaj-odredivanja-minimalne-place-na-ukupnu-zaposlenost-relativno-je-mali-4296971