Biti mladi inženjer računarstva (ili tomu aspirirati) danas nije toliko zahvalna pozicija kao što je nedavno bila. Nakon eksplozije zapošljavanja tokom pandemije Covida, situacija na tržištu se konsolidira i, počevši u SAD-u, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju dio zaposlenika ili u najboljem slučaju prestaju zapošljavati nove[1]. Općenito u tehnološkom sektoru, kad financijska situacija nije idealna, prvi koji to osjete na vlastitoj koži su oni s najmanje iskustva. Ni jedna organizacija ne pušta lako svoje iskusne inženjere, znajući da ih neće lagano nadomjestiti; juniori nisu u tako privilegiranom položaju.

U idućem tekstu pokušat ću vlastita iskustva i iskustva bliskih kolega i prijatelja sažeti u savjete koji se lako daju implementirati, a za koje vjerujem da mogu pomoći svima koji se trenutno pokušavaju probiti u IT-u i srodnim industrijama.

Nekakvo iskustvo bolje je od nikakvog

Postoje vremena kad programeri biraju poslodavce, a postoje vremena kad poslodavci (tu i tamo) odaberu programera. Trenutno smo u ovom drugom vremenu.

Bitno je osvijestiti ovo i ne biti pretjerano izbirljiv u odabiru radnog mjesta. Dakako, nema smisla niti slati prijave na svaki oglas za posao u kojemu se spominje tech u bilo kojem obliku. Ono što želim reći je, koji god vam kriteriji bili prirodni, spustite ih za par razina i imajte na umu da godinu dana raditi nešto što vas možda ne zanima pretjerano, ali daje vrijedno iskustvo, je nepojmljivo bolje nego godinu dana tražiti savršenu otvorenu poziciju (koja možda i ne dođe).

Barem u IT-u nije problem seliti s jednog posla na drugi, stoga nemojte se bojati da će vas ovakav odabir "zaključati" u neki posao kojeg ćete zamrziti.

Kontinuirano obrazovanje

Ovo je već pomalo klišejni izraz, ali držim da, bez obzira na karijeru, svaki čovjek koji mari za sebe treba kontinuirano i čitav život napredovati. Usavršavati i širiti svoja znanja.

I dok se u nekim industrijama zanemarivanje ove mantre može pregristi, IT nije jedna od takvih industrija. To znači da, bilo da ste tek završili fakultet ili tečaj, bilo da imate 5 godina iskustva ili niti jedan dan, nemojte dozvoliti da stagnirate i zanemarite svoje vještine.

Kako ovo postići? IT industrija je blagoslovljena utoliko što materijala i informacija vezanih za nju na internetu ima pregršt - nije nužno upisivati nikakve dodatne tečajeve ili seminare (osim ako to, naravno, ne želite).
Par puta tjedno možete odvojiti nešto vremena i čitati o novim tehnologijama u svojoj domeni. Proučiti neki od naprednih obrazaca u programiranju ili arhitekturi softvera. Isprobati novi alat ili razvojno okruženje. Detaljnije istražiti nešto što vas je nekidan tokom radnog vremena mučilo i zakleli ste se da postoji bolji način za to riješiti.
Metoda ima mnogo, zajedničko svima im je želja za napretkom.

Svjestan sam da ovo nije uvijek moguće i ne zagovaram hustle kulturu ili kakve ideje da svaka slobodna minuta treba biti maksimalno iskorištena za napredovanje. Ali mislim da nema niti smisla provesti šest mjeseci radeći jedno te isto bez da ste naučili išta novo. Barem učinkovitiji način da radite to što radite :)

Poznanstva

Što je tekst na hrvatskom bez spominjanja poznanstava, veza i vezica? Šalu na stranu, jedna lijepa stvar u vezi IT-a je da je relativno fer teren i u pravilu, dobro prolazi onaj tko vrijedi (i tko se zna dobro predstaviti).

Ipak, preporuka je zlata vrijedna, pogotovo u vremenu kad se kompanije ne žele obvezati ugovorom na neodređeno bilo kome. Moje trenutno radno mjesto je prvo na koje nisam došao kakvom-takvom preporukom odnosno poznanstvom. Pod poznanstvom ne mislim onime gdje vas netko samo posadi za stol i da plaću temeljem toga što nekome drugome tako čini uslugu (iako naravno, ima i toga), već otvaranjem vrata ili usmjeravanjem prema nekim otvorenim pozicijama za koje niste niti znali.

Ne želim ovime reći da vam odsad misija mora biti ići uokolo i silom upoznavati ljude u nadi da će vam se to jednog dana isplatiti, već da budete otvoreni prema novim poznanstvima i da održavate ona postojeća, pogotovo ako su to osobe s kojima dijelite interese i ciljeve. Šanse su da će takvi odnosi biti najprofitabilniji za obje strane.

Osobno brendiranje

Živimo u vremenu u kojemu je jako lagano, a i dosta korisno stvoriti vlastiti imidž. Nastavno na prethodni paragraf, ovo je također alat koji će vam olakšati da prilike dođu do vas, a ne obratno.

Kao prvo i osnovno, ako već niste, napravite LinkedIn račun. Klišej je, znam, ali ne bez razloga.
Za bolje ili za gore, LinkedIn je platforma na kojoj je najvjerojatnije da ćete "nabasati" na poslovnu priliku, pogotovo u IT sektoru.
I neka taj račun ne bude onaj bez profilne slike, bez opisa i bez ikakvih detalja o vašim vještinama i iskustvu. Dajte si truda, uredite taj profil i pokažite da vam je stalo, jer i to je primjer vašeg odnosa prema radu.

Dajte drugima do znanja što vas zanima, u čemu ste dobri (ili u čemu napredujete) i na što ste spremni. Možete komentirati aktualnosti iz industrije na LinkedInu ili objavljivati statuse. Ili otići korak dalje i započeti vlastiti blog (podići blog stranicu je danas trivijalno) u kojem opisujete zanimljive probleme s kojima ste se suočili kroz učenje ili rad.
Pošto govorim o IT industriji, ne smijem izostaviti ni objavljivanje vlastitih hobi-projekata na Githubu ili sličnim platformama (a ne zaboravite potom vaš Github zalijepiti i na LinkedInu i na svakoj prijavi za posao koju napravite!).
Konačno, ponekad je dovoljno i samo podijeliti sa kontaktima da ste u potrazi za poslom. Možda već danas to urodi plodom.

Razumijem da ove metode nisu prirodne svima, ali ako vam se ijedna čini primamljiva ili smislena, ne možete pogriješiti s njome.

Autentičnost

Najbitnije ostavljam za kraj. U konačnici, vjerojatno vas čeka određena količina prijava na oglase za posao. Dok ostale stvari koje sam naveo u tekstu ne krenu djelovati - a i kasnije, jer ovo je uvijek bitno - ključno je znati napraviti kvalitetnu prijavu za posao.

Kad sam slao prijave za posao, pitao sam se "Je li ovo nešto što bih ja pročitao do kraja, i je li nešto temeljem čega bih htio dalje komunicirati s ovom osobom?". U pravilu me ovaj pristup dobro služio jer nisam imao neugodnih iskustava (poput ignoriranja) na velikoj većini prijava koje sam napravio.

U suštini, ako netko vidi da si niste dali ni malo truda oko prijave za posao, zašto bi taj netko očekivao da ćete išta više truda pridati svom svakodnevnom radu? Biste li se vi prijavili na oglas za posao u IT firmi koji je nepismeno sastavljen i objavljen na oglasnom stupu kraj autobusne stanice, umjesto na web stranici te firme? Ne bih ni ja.

Stoga, cilj je:

• Ažuran životopis, uredno sastavljen, pregledan i sažet (preporučam potražiti na internetu upute kako sastaviti kvalitetan životopis za IT industriju)

• Primjereno i individualno motivacijsko pismo (očito namijenjeno toj konkretnoj kompaniji i tom konkretnom radnom mjestu)
  -> Čak i ako nije obavezno ili eksplicitno navedeno, uvijek možete negdje u prijavnici dodati par rečenica o vašem interesu, motivaciji...

• Ispoštovana prijavnica - sva polja ispunjena prema uputi i provjerena prije predaje

I naravno, nikad ne gubiti optimizam. Koliko god prijava predali a da ne urode plodom, jedna hoće, i jedna je dovoljna.

[1] Grafovi broja zaposlenika:

- https://www.macrotrends.net/stocks/charts/AAPL/apple/number-of-employees

- https://www.macrotrends.net/stocks/charts/META/meta-platforms/number-of-employees