Investiranje u strane države?

Ulaganje u strane države je izvrstan način diverzifikacije vašeg portfelja i raspodjele rizika. Budući da se tržišta u različitim zemljama kreću različito jedno od drugoga u različitim vremenima, to može smanjiti vaš ukupni rizik, a istovremeno vam omogućiti da kapitalizirate potencijalne dobitke.

Jedan od problema je to što za investitore koji se fizički nalaze daleko od svojih ulaganja može biti teško pratiti provedbu istih i posljedično raditi prilagodbe kada je to potrebno.

Pri procjeni makroekonomske pozadine države i stjecanja razumijevanja nekih makro prilika i rizika s kojima bi se tvrtka mogla suočiti trebali bi proći kroz dolje navedena pitanja.

Koje su ključne industrije koje pokreću gospodarstvo i koliko su diversificirane? Što ova zemlja kupuje ili prodaje od ostatka svijeta i koliko su te transakcije važne za ekonomski prosperitet zemlje? Kolika je ekonomija ove zemlje u odnosu na ostatak svijeta i kakvu ulogu ima u međunarodnom gospodarskom poretku?

Bitno je utvrditi što su glavni proizvodi i usluge koje određena država proizvodi kako bi mogli predvidjeti kako bi njezino gospodarstvo i valuta mogli reagirati ako cijena tih proizvoda skoči ili padne. Također, zrelija i otpornija gospodarstva imaju tendenciju biti raznolikija.

Nakon što se utvrdi što su glavni produkti te države, bitno je utvrditi tko su glavni kupci tih produkata obzirom da je ista država izložena njihovim utjecajima na cijene navedenih proizvoda. Ako bi se odlučili ulagati u npr. Kanadu, na vašu investiciju će najviše utjecaja imati građani Kine obzirom da su oni kupci kanadskih proizvoda.

Mala gospodarstva često previše ovise o samo jednom ili malom broju izvoznih sektora, pa ako isti podbace, njihov utjecaj se prelijeva na cijelo gospodarstvo.

Kako se iskorištava kapital? Kakva je demografija i ima li potencijala za rast? Je li radna snaga produktivno strukturirana?

Iskorištavanje kapitala se odnosi na oslanjanje na strojeve i tvornice u odnosu na ovisnost o ljudskom radu. Države s višom stopom ovisnosti o ljudskom radu imaju više prostora za rast.

Također, treba uzeti u obzir prosječnu odnosno srednju dob stanovništva, pri čemu je mlađa dob pozitivna jer ona daje priliku za kratkoročni gospodarski rast države.

Isto tako, bitno je koliko je radna snaga mobilna, obrazovana i produktivna. Korisno je istražiti učestalost osnivanja sindikata i domet njihovog djelovanja, kao i zakone o radu.

Je li zemlja urbanizirana i, ako nije, hoće li i kada biti?

U kontekstu urbanizacije, poželjno je da je država dobro infrastrukturno povezana, s odgovarajućom koordinacijom između cestovnog, željezničkom i zračnog prometa.

Također treba uzeti u obzir geografiju zemlje u kontekstu nacionalne distribucije, npr. ima li puno otoka koji predstavljaju prepreku u povezanosti odnosno prepreku razvijanju nekih industrija, itd.

U konačnici, ni sva mjesta unutar iste države ne privlače jednaku količinu kapitala i kvalitetnu radnu snagu zbog razine svog političkog utjecaja u zemlji.

Zemlje kojima urbanizacija tek predstoji, trebaju očekivati ubrzanje rasta s početkom urbanizacije. Rast u izgradnji nekretnina također će doprinijeti gospodarskoj ekspanziji.

Kako je vlast strukturirana i tko je na vlasti? Postoji li povjerenje u društvu ili vlada nepovjerenje i korupcija? Funkcioniraju li tržišta slobodno ili postoje različite tarife, subvencije i oblici državne kontrole?

Veliku razliku čini ulaganje u državu u kojoj su mnoge firme kontrolirane od strane moćnih obitelji kao npr. u Koreji, ili u državu u kojoj su u firmama glavni dioničari različiti fondovi kao npr. u SAD-u.

Politička nestabilnost može dovesti do ekonomske neizvjesnosti i kaosa, što može negativno utjecati na ulaganja. Prijeti li zemlji opasnost od građanskog rata?

Kao primjer problema državnih intervencija, Argentina je godinama subvencionirala trošak plina za potrošače. To je u konačnici rezultiralo time da lokalni proizvođači i distributeri nisu mogli ostati profitabilni u takvom okruženju. Naposljetku su teški poslovni uvjeti doveli do nedostatka ulaganja u argentinska inače izdašna energetska dobra, što je dovelo do neadekvatne domaće opskrbe, a što je posljedično prisililo vladu da počne uvoziti plin iz Bolivije. Cijena bolivijskog plina se utrostručila, što je pridonijelo golemom proračunskom deficitu. A budući da vlada više nije mogla koristiti strana tržišta za financiranje deficita, odlučili su se tražiti pomoć od središnje banke u obliku tiskanja novca što je dovelo do ogromne inflacije. (The Top 15 Macro Questions to Ask Before Investing in a Country | Mawer Investment Management Ltd.).

Kakav je tečaj i monetarna politika? Kolika je inflacija i što je pokreće? Koliko je razvijeno kreditno tržište i gdje je država u kreditnom ciklusu? Kako je bankovni sustav strukturiran - je li stabilan, funkcionalan i bez loše imovine? Je li država u proračunskom deficitu? U kojoj se mjeri oslanja na financiranje duga iz obveznica prema ostatku svijeta?

Dok su režimi promjenjivih stopa uobičajeni, neke zemlje i dalje kontroliraju svoje valute. I dok je neovisnost središnje banke uobičajena pojava, još uvijek postoje mnoge zemlje u kojima je središnja banka pod velikim političkim utjecajem. Može doći do negativnih posljedica i zbog odustajanja od vezanja nekih valuta. Osim toga već je spomenut primjer u kojem je središnja banka tiskala novac i tako izazvala skok u inflaciji. (The Top 15 Macro Questions to Ask Before Investing in a Country | Mawer Investment Management Ltd.).

Visoke stope inflacije uništavaju povrat kapitala i kupovnu moć građana. Visoka inflacija također može dovesti do distorzija u bankarskom sektoru, gdje bi se banke mogle libiti davati dugoročne kredite što bi značilo da je taj oblik financiranja potpuno isključen.

Zemlje koje su u vrlo ranoj fazi svoje kreditne krivulje obično imaju veću mogućnost gospodarskog rasta. Također, kreditni usponi i padovi su u pozitivnoj korelaciji s tržišnim usponima i padovima, tako da gospodarski rast obično padne ukoliko kreditni rast padne.

Jesu li banke sposobne i voljne kreditirati dijelove gospodarstva kojima je to potrebno? Jesu li izložene lošoj imovini koja bi mogla izazvati bankovnu krizu?

Države koje imaju fiskalne deficite moraju ih nekako financirati. Većina vlada financira te deficite putem izdavanja inozemnih obveznica prema ostatku svijeta. Međutim, nekim državama je to lakše nego drugima. Na primjer, SAD je u boljoj poziciji zaduživanja od mnogih drugih zemalja jer je američki dolar svjetska rezervna valuta.

Literatura