Zelene obveznice. Was is das?

Zelene obveznice postoje već neko vrijeme na globalnom tržištu, ali u Europi se o njima počelo intenzivnije razgovarati 2021. godine kada je Europska komisija donijela Europski zeleni plan koji je ocrtao putokaz zelene budućnosti i projekata koji će nas do tamo dovesti. Obzirom da na to da je za te projekte ključno osigurati adekvatna investicijska sredstva, koja daleko nadilaze kapital koji države mogu alocirati, Europsko vijeće je odgovorilo s reguliranjem i promocijom zelenih obveznica.

Zašto nam trebaju zelene obveznice?
Europska komisija izračunava da su potrebna dodatna godišnja ulaganja od preko 620 milijardi eura kako bi se ispunili ciljevi Europskog zelenog plana. Štoviše, Europska investicijska banka predviđa da se EU ulaganja u energiju moraju gotovo udvostručiti tijekom ovog desetljeća dok će se ulaganja u narednim desetljećima morati povećati na čak 575 milijardi eura godišnje. Tko će to sufinancirati? Tržite kapitala. Iako je uočljivo da EU dozvoljava sve veće državne potpore pojedinim zelenim projektima i da banke sve više kreditiraju tvrtke koje ih provode, ovaj klasičan model 'bespovratnih poklona' i zaduživanja neće donijeti rezultat koji želimo gledati 2050. godine, to će jedino biti moguće ako uvedemo nove instrumente u orkestar, u ovom slučaju zelene obveznice.

Što su zapravo zelene obveznice?
Zelene obveznice su oblik financijskog instrumenta koji je namijenjen financiranju projekata s pozitivnim ekološkim učinkom. To uključuje projekte poput obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti, čistog transporta, održivog upravljanja vodama i otpadom, te zaštite i obnove ekosustava.

> Tko izdaje zelene obveznice?
Izdavatelji zelenih obveznica mogu biti vlade, općine, korporacije ili međunarodne organizacije. Najaktivniji izdavatelji u Europi dolaze iz zemalja poput Francuske, Njemačke, Nizozemske i Švedske.

> Tko kupuje zelene obveznice?
Najčešći investitori u zelene obveznice su mirovinski i investicijski fondovi, osiguravajuće kuće, banke, korporacije, fondacije i zaklade, high-net-worth individualci i „mali ulagači“. Tu je ključ svega, u malim ulagačima.

Zelene obveznice na teren dovode dosad rezervne igrače, male ulagače – investitor građanin i investitor poduzetnik. Ove obveznice dapače promoviraju ulazak novih investitora u teren jer kapitala za investicije u zelenu tranziciju svakako nedostaje i tradicionalni ulagači ne mogu samostalno zadovoljiti tu potrebu. Naravno, građani i manji poduzetnici su oduvijek mogli ulagati u obveznice, međutim najčešće ne bi imali poticaja, znanja ili adekvatnu platformu putem koje bi to mogli činiti. Zahvaljujući promociji zelenih obveznica u Europi, to se sada mijenja.

> Kako funkcioniraju obveznice?
Izdavatelj odlučuje izdati obveznice kako bi prikupio potrebna sredstva za određeni projekt ili poslovnu operaciju (npr. izgradnja infrastrukture, proširenje poslovanja). Izdavatelj također određuje ključne karakteristike obveznica: nominalnu vrijednost (glavnica), kuponsku stopu (kamatna stopa), rok dospijeća i učestalost isplate kupona (npr. godišnje ili polugodišnje).

Izdavatelj je obavezan redovito isplaćivati kamate (kuponske isplate) vlasnicima obveznica do roka dospijeća. Na datum dospijeća, izdavatelj vraća ukupnu glavnicu (nominalnu vrijednost obveznice) investitorima.

Investitor kupuje obveznice na primarnom tržištu (direktno od izdavatelja) ili na sekundarnom tržištu (od drugih investitora). Kupnjom obveznice investitor posuđuje novac izdavatelju, a za uzvrat prima redovite kamate prema dogovorenoj kuponskoj stopi.

Na datum dospijeća, investitor dobiva povrat glavnice od izdavatelja. Ako investitor zadrži obveznicu do dospijeća, ostvaruje puni povrat uloženog kapitala uz redovite kamate.

Primjer:

Pretpostavimo da korporacija XYZ izdaje obveznicu s nominalnom vrijednošću od 1.000 EUR, kuponskom stopom od 5%, i rokom dospijeća od 10 godina.

Kupnja: Investitor kupuje obveznicu za 1.000 EUR.
Kamate: Svake godine investitor prima 50 EUR (5% od 1.000 EUR) u obliku kamate.
Dospijeće: Nakon 10 godina, izdavatelj vraća investitoru 1.000 EUR (glavnica), a investitor je tijekom tog perioda primio ukupno 500 EUR u kamatama.

Koja je prednost zelenih obveznica za Izdavatelja zelene obveznice?

Ako govorimo o vladama i općinama kao izdavateljima, najveća prednost je ta što se državi otvara mogućnost prikupljanja ciljanog kapitala za zelenu investiciju, a za koje nema dovoljno sredstava u državnom proračunu, bez dizanja kredita ili nametanja većeg poreza građanima. Također, na ovaj način država čini svoje građane aktivnim suporterima javnih politika te stanovništvu omogućava da samostalno sudjeluju u oblikovanju svoje životne sredine.

Ako govorimo o tvrtkama i međunarodnim organizacijama, izdavatelji mogu diversificirati svoju bazu investitora, čime smanjuju ovisnost o tradicionalnim izvorima kapitala. Zelene obveznice privlače investitore koji su zainteresirani za ekološki održiva ulaganja, uključujući institucionalne investitore. Dapače, vlade i međunarodne organizacije često podržavaju izdavanje zelenih obveznica putem različitih inicijativa i politika, što dodatno smanjuje rizik i potiče povjerenje investitora. U mnogim jurisdikcijama, izdavanje zelenih obveznica može donijeti dodatne porezne olakšice ili druge financijske poticaje. Dodatno, izdavanje zelenih obveznica može poboljšati reputaciju izdavatelja kao društveno odgovorne organizacije, što može privući kupce, investitore i talente koji cijene održivost. Općenito, zelene obveznice mogu pomoći u diversifikaciji portfelja jer imaju manju korelaciju s dioničkim tržištem. To znači da mogu pružiti stabilnost u vrijeme volatilnosti tržišta dionica. Na koncu, zbog velikog interesa za zelene investicije, izdavatelji zelenih obveznica često mogu postići povoljnije kamatne stope u usporedbi s običnim obveznicama.

Koja je prednost zelenih obveznica za Investitora u zelene obveznice?
Glavna prednost zelenih obveznica je njihova usmjerenost na projekte koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš. Time investitori pomažu smanjiti emisiju stakleničkih plinova i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena. Mogli bismo reći da je to etičko ulaganje.

Kako svijest o klimatskim promjenama raste i sve više ulagača traži održiva ulaganja, potražnja za zelenim obveznicama može rasti, što može dovesti do povoljnijih uvjeta i povećanja vrijednosti ovih obveznica na tržištu.

Zelene obveznice obično pružaju stabilne i predvidljive prihode kroz periodične kamate (kuponske isplate) i povrat glavnice na dospijeće. To je pozitivna razlika u odnosu na recimo dionice koje imaju veći rizik zbog fluktuacija cijena na tržištu i nesigurnosti oko dividendi. Također, obveznice predstavljaju dug koji izdavatelj mora vratiti, dok dionice predstavljaju vlasnički udio koji može izgubiti vrijednost ako tvrtka ne posluje dobro. Iako prinosi na zelene obveznice možda nisu uvijek tako visoki kao potencijalni prinosi na dionice, one nude dugoročne stabilne povrate s nižim rizikom. Ovo je posebno važno za konzervativne investitore ili one koji žele osigurati stabilne prihode kroz dulje razdoblje.

Dodatna prednost je što mnoge europske zemlje nude poticaje i subvencije za ulaganje u zelene obveznice. To može uključivati porezne olakšice ili subvencije koje smanjuju troškove ulaganja i povećavaju povrat na ulaganje.

Zelene obveznice također pružaju investitorima mogućnost diversifikacije portfelja. Kako sve više kompanija i vlada izdaje zelene obveznice, investitori imaju širok spektar opcija za ulaganje koje mogu doprinijeti stabilnosti i otpornosti njihovih portfelja.

U konačnici, ulaganje u zelene obveznice omogućuje investitorima da zadovolje sve veće zahtjeve za društveno odgovornim ulaganjima. Kroz ovaj instrument mogu poboljšati svoju reputaciju među dionicima i klijentima pokazujući predanost održivosti.

Kada će zelene obveznice zaživjeti u Hrvatskoj?
To je million dollar question na koji nema jednostavnog odgovora. Ono što je sigurno jest da će na razini Europske unije u studenom 2024. godine stupiti na snagu nova pravila za zelene obveznice i na temelju kojih će se od prosinca 2024. godine one izdavati i trgovati. Hoće li i kada Hrvatska pratiti to je ostaje nepoznanica, ali na to će u najvećem dijelu utjecati interes samih investitora, stoga svaki pojedinac, tvrtka, fond ili organizacija koja pokaže zanimanje za zelene obveznice će neminovno pogurati njihovu zastupljenost.

Tko zna, možda Hrvatska napokon osvježi svoje tržište kapitala. Hrvatski građani će onda napokon moći investirati u ozbiljne projekte i odmaknuti se od klasičnih postupanja s novcem kao što su štednja, osiguranje, kupovina nekretnina ili kriptoimovina. Tvrtke će s druge strane otključati nove izvore financiranja, ali i reinvestiranja svoje dobiti što će dodatno upogoniti hrvatsko gospodarstvo.

Svakako ne zaboravite da uvijek možete investirati u zelene obveznice i izvan naših granica, ne samo u Europi već i globalno, a hoće li zelene obveznice postati gez Z hype ili pak ostati sinonim za tradicionalne ulagače, uskoro ćemo doznati.

Literatura: