U Hrvatsku na Bauštelu
Svi imamo neko svoje viđenje uspjeha ili neuspjeha hrvatskog gospodarstva, firmi, plaća i svega ostalog što to obuhvaća. Naravno, i mene zanimaju slične, ako ne i iste stvari, pa sam htio provjeriti koliko su mi pretpostavke valjane. Umjesto hrpe pokazatelja i metrika, odabrao sam jedan: odnos otvorenih i zatvorenih firmi u Republici Hrvatskoj od siječnja 2020. do rujna 2024. Grafovi su prikaz službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Prva stvar koja iskače je rastući trend otvaranja novih firmi koji, uz mjesečne fluktuacije, bilježi stabilan rast - u Hrvatskoj se u zadnjih gotovo pet godina otvara sve više firmi, mjesečno u prosjeku preko 2000. Nećemo ulaziti u uspješnost poslovanja tih firmi, samo u njihov broj.
Druga stvar koja iskače je relativno nestabilan broj zatvorenih firmi iz mjeseca u mjesec, ali unutar cijelog razdoblja ne postoji izražen trend rastućeg ili opadajućeg broja ugašenih firmi. Tijekom proteklih gotovo pet godina, generalno se mjesečno ugasi sličan broj firmi - u prosjeku preko 1200.
Odmah možemo zaključiti da se u Hrvatskoj generalno otvara znatno više firmi nego što ih se zatvara, uz nekoliko iznimnih mjeseci. Bez ulaska u financije i uspješnost tih firmi, moj okvirni zaključak, isključivo na temelju ovih informacija, jest da više firmi uspijeva nego što ne uspijeva te da su očito otvorene s razlogom, obzirom na to da se protekom vremena otvara sve više firmi, dok se gasi stabilan broj. Time se omjer zatvorenih prema otvorenim firmama smanjuje.
Dosad smo pogledali ukupan broj firmi koje se otvaraju i zatvaraju, no sada ćemo pogledati industrije u kojima se najviše novih firmi otvara u odnosu na one koje se zatvaraju te one u kojima se najmanje firmi otvara u odnosu na one koje se zatvaraju.
Industrija u kojoj se daleko najviše firmi otvara u odnosu na one koje se zatvaraju je građevinarstvo. Od siječnja 2020., kada je otvoreno svega 48 firmi, došli smo do 308 firmi otvorenih u rujnu 2024. Kao što je vidljivo na grafu, primjetan je jasan trend povećanja broja firmi koje se bave građevinarstvom te one čine uvjerljivo najveći dio novootvorenih firmi.
S druge strane, dok građevinarstvo predstavlja naizgled pozitivnu sliku, postoje i negativni primjeri - industrije u kojima se tijekom proteklih gotovo pet godina zatvorilo više firmi nego što se otvorilo. Dva su takva primjera. Značajniji je primjer trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila. Tijekom cijelog razdoblja u ovim industrijama ugašeno je 728 firmi više nego što je otvoreno, što je svakako razlog za brigu obzirom na manjak konkurentnosti u tim granama i manjak motivacije za otvaranje novih firmi zbog različitih prepreka za ulazak ili nemogućnosti održavanja profitabilnosti, što dovodi do masovnog gašenja firmi.
Jedine druge grane koje su zabilježile više zatvorenih firmi u odnosu na otvorene su djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Tijekom gotovo pet godina u ovoj je industriji zatvoreno 131 firmi više nego što je otvoreno. Vrlo zanimljivo, moram priznati.
Za temeljitu analizu, naravno, trebalo bi proučiti i druge pokazatelje te dublje ući u ovu tematiku, no čak i ovakav jednostavan prikaz donosi određene dojmove i zaključke. Porast građevinskih firmi me ne iznenađuje, obzirom na to koliko se gradi u zadnjih nekoliko godina, a ne čini se da će potražnja za nekretninama splasnuti u bliskoj budućnosti. Ipak, dosta me iznenađuje negativan trend u djelatnosti pružanja smještaja.
