24. veljače 2022., za većinu nas običan dan. Do jednog trenutka. Ruska Federacija započinje vojnu agresiju na Ukrajinu i ostavlja javnost cijelog svijeta u stanju šoka. Koliko god smo se uvjeravali da opasnost od fizičkih sukoba na tlu Europe ne postoji, da smo nadišli takve načine za rješavanje nesuglasica, da smo civiliziraniji od toga... još smo jednom ostali iznenađeni, kao i svaki put do sad. Ruske pretenzije prema ukrajinskom teritoriju, kao i bojazan od fizičkog približavanja NATO saveza ruskim granicama, dovele su politički vrh Ruske Federacije do samo njima znanog opravdanja da napadnu drugu suverenu i međunarodno priznatu državu. O strahotama rata, bilo kojeg rata, možemo pričati godinama, i nikad ne bismo došli do riječi dostojnih stvarnog užasa koji proizlazi iz svakog ratnog sukoba, međutim, ovdje smo kako bismo raspravili nešto što je ovom ratnom sukobu dalo izuzetno puno na važnosti u kontekstu geopolitičke situacije u svijetu, a poglavito u Europi, a to je industrija energetike, ponajviše plinska industrija.Koliko god državnici, mediji i svi ostali javni akteri pokušavali zvučati što humanije u javnom prostoru, koliko god svi izražavali zgražanje nad samim činom rata, objektivno je reći kako se većina ljudi u Europi bojala ovog sukoba, ne toliko zbog samih ratnih užasa, koliko zbog ozbiljne ugroženosti energetske industrije i opskrbe plinom za cijelu Europu. Ako malo razmislimo, upravo je opskrba plinom bila Putinov “as iz rukava” kojim je namjeravao ucjenjivati (a jednim je dijelom i uspio) europske državnike i njihove preplašene narode, a sve navedeno izazvalo je strah od apsolutne promjene svjetskog političkog poretka. Malo što na ovome svijetu može izazvati takve tektonske promjene kao energija. Ona nas spaja, ona nas veže, ona nas sačinjava i od nje živimo. Upravo zato spominjemo rat u Ukrajini kao primjer gdje sigurnost opskrbe energentima doista može izazvati društvene potrese na cijelom svijetu. Razmišljajući o važnosti energetike, bilo je suludo ne potražiti vrhunskog energetskog stručnjaka koji bi nam pobliže objasnio važnost energenata, kako ih koristimo, koliko, zašto te koja je prava budućnost energetskog sektora u svijetu. Na svu sreću, imam blagoslov poznavati jednog od vodećih energetskih stručnjaka u Hrvatskoj- izv. prof. dr. sc. Darka Pavlovića, te sam iznimno ponosan što se odazvao na naš poziv da bude gost na jednom od naših KUT projekata. Slijedi moj kratki osvrt na razgovor s ovim briljantnim gospodinom velikog iskustva.Rođeni Vukovarac, dr. Pavlović došao je u Zagreb kao i mnogi od nas: upisati željeni fakultet i provesti najbolje godine života u hrvatskoj metropoli. Tu je započeo njegov put u svijet energetike. Kako je i sam rekao: “Gledao sam često jednu seriju, centralnu ulogu zauzimala je jedna obitelj, bili su izuzetno važni, pametni, snalažljivi, a bavili su se energetikom. Tad sam počeo razmišljati da bih možda mogao pružiti priliku energetici i vidjeti što je to tako važno u toj industriji?”Sve to odvelo ga je izvan granica Lijepe Naše, odvelo ga je u Škotsku, u SAD... no gdje god ga je energetika odvela, konstantno je pokazivao svoju vrijednost i zavidno znanje o ovoj industriji i možemo sa sigurnošću reći kako su mnoge kompanije i institucije došle do spoznaje da je puno bolje Darka Pavlovića imati u svom timu, nego ga ne imati. Mogu reći kako je i jedan od rijetkih ljudi koji su se iz korporativnog svijeta uspjeli integrirati i u znanstveni svijet, te tako danas dr. Pavlović, osim zavidne poslovne karijere, ima i zavidnu znanstvenu karijeru kao sveučilišni profesor na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim toga, već godinama obnaša i dužnost posebnog savjetnika za energetiku predsjednika uprave Plinacra, hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava. Iz te pozicije, dao nam je značajan uvid u plinsku industriju u Hrvatskoj, kao i o energetskoj budućnosti Hrvatske.

Ako se vratimo na početak ovog osvrta, osjetit ćemo ton straha i nesigurnosti u kontekstu energetske sigurnosti u svijetu, međutim, na iznenađenje mnogih, Lijepa Naša je sasvim solidno pozicionirana i posložena po pitanju plinske industrije i sigurnosti opskrbe plinom. Naime, Grupa Plinacro sastoji se od matične tvrtke Plinacro, od Podzemnog Skladišta Plina te od tvrtke LNG Hrvatska. Projekt potonje firme razlog je mnogih političkih i društvenih previranja već godinama, veliki su napori uloženi u ostvarivanje i izgradnju terminala za LNG ili UPP (ukapljeni prirodni plin), ali su uloženi i mnogi napori da se taj geostrateški značajan projekt ne ostvari. Na svu sreću, ostvaren je i možemo biti zahvalni na projektu od takvog monumentalnog značaja za Republiku Hrvatsku. Interes ostalih europskih država za suradnjom s Hrvatskom na planu povezivanja interkontinentalne plinske transportne mreže, izvoz dobavnog prirodnog plina van naših granica, kao i apsolutna sigurnost opskrbe prirodnim plinom hrvatskih građana, jasan je pokazatelj važnosti ovog projekta, kao i činjenice da Hrvatska ipak planira dugoročnu energetsku stabilnost i da je u tome prilično uspješna. Konstantna izgradnja novih plinovoda, obnavljanje već postojećih plinovoda, kao i izgradnja vodikovoda, a posebice i mogućnost velikog dijela postojećih plinovoda da u budućnosti na isti način transportiraju i vodik, jasan je indikator uspješnosti poslovanja Grupe Plinacro i uspješnosti Republike Hrvatske da svojim građanima osigura povoljnu energetsku poziciju u ovim, za mnoge narode, energetski nepovoljnim situacijama. Svemu rečenom u prilog ide i prošlogodišnje povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku s 2,9 mlrd. kubičnih metara plina godišnje na čak 6,1 mlrd. kubičnih metara plina godišnje, a kao najnoviju potvrdu uspješnosti plinske infrastrukture i plinskih politika u Republici Hrvatskoj imamo u rekordnom iznosu bespovratnih sredstava za tvrtku Plinacro- sada će imati na raspolaganju bespovratnih 533,08 milijuna eura za jačanje plinske infrastrukture, odnosno povećanje transportnog kapaciteta prema Sloveniji i Mađarskoj. Sve je ovo pokazatelj kako se i kod nas mogu učiniti velike i bitne stvari kada ovakve projekte vode ljudi prepuni znanja i hrabrosti koji se usude ići više, bolje, brže i jače, a jedan od tih ljudi je svakako i naš dr. Darko Pavlović.Kada sve navedeno čujete od ovakvog energetskog autoriteta, onda vam je jasno da je Hrvatska po pitanju opskrbe plinom, a kasnije i vodikom, sasvim sigurna iperspektivna zemlja koja itekako razmišlja o energetskoj sutrašnjici, što živote svih nas itekako čini lakšima, bezbrižnijima i sigurnijima.

Završio bih ovaj osvrt komentarom dr. Pavlovića kada ga je publika pitala što je najvažnije za mladu osobu kako bi uspjela ostvariti željene ciljeve u karijeru, ali i u životu općenito. Naravno da je doktor naveo puno stvari koje svaki uspješan čovjek navede kao odgovore na takva pitanja, kao što trud, motivacija, odbacivanje bilo kakvog odustajanja itd. Međutim, mene je “izuo iz cipela” nečime što mnogima promakne kad im se postave ovakva pitanja. Oduševio me kada je rekao da moramo biti hrabri donositi svoje odluke i čvrsto stajati iza svojih odluka. Razmislimo malo koliko slobode i snage ovakvo razmišljanje daje. Ja sam čovjek, jednako vrijedan kao i svi drugi, donosim svoje odluke i stojim iza njih što god se dogodilo, bilo dobro ili loše. Osobno, ovdje iščitavam poruku da budemo autentični i da se ne bojimo iskakati iz okvira kako bismo postigli ono o čemu sanjamo. Vrlo lako se potrudimo ako nam je do nečega stalo, međutim, moramo spoznati do čega nam je stalo, što želimo ostvariti, a kada to spoznamo, onda nema te “energije” koja će nas zaustaviti. Ponosan sam što sam ovakve riječi mogao čuti od ovakvog gospodina u svakom smislu te riječi. Doktore, hvala Vam na svemu u ime udruge KUT, a i u svoje osobno ime!P. S., kad smo već kod donošenja svojih odluka i stajanja iza istih, s ponosom izjavljujem da mi je dovođenje dr. Pavlovića na naš projekt bila apsolutno najbolja odluka vezana za našu udrugu, ali, istini za volju, s ovakvim čovjekom teško možete fulati.#RatUkrajina #Geopolitika #EnergetskaSigurnost #PlinskaIndustrija #EuropskaEnergetika #RuskaAgresija #EnergetskiSukob #EuropskaUnija #LNGHrvatska #EnergetskaBudućnost #Plinacro #DarkoPavlović #GeotehničkiFakultet #Ukrajina2022 #SigurnostOpskrbe