Je li vrijeme za potvrdu o ravnim stopalima?

U posljednjih nekoliko godina, Europa se suočila s nizom sigurnosnih izazova koji su potaknuli rasprave o potrebi jačanja njenih obrambenih kapaciteta i osnivanja europske vojske. Ova tema postala je ključna za mnoge političare i analitičare, te je odraz promijenjenih geopolitičkih okolnosti i rastuće nesigurnosti na globalnom planu.

Što se zbiva u svijetu?

Aneksija Krima 2014. godine i trenutni ratni sukob u Ukrajini značajno su povećali osjećaj nesigurnosti u istočnoj Europi. Uslijed svog proksimiteta, Baltičke zemlje i Poljska posebno su zabrinute zbog mogućih prijetnji od strane Rusije. Ruska invazija na Ukrajinu je također pokrenula lavinu negativnih energetsko-ekonomskih posljedica na našem kontinentu za koje se još uvijek traži adekvatno rješenje.

Nadalje, serija terorističkih napada u velikim europskim gradovima poput onoga u Parizu 2015. ili Briselu 2016. godine te nestabilnost na Bliskom istoku dodatno su pogoršali sigurnosnu situaciju, zahtijevajući jaču koordinaciju u borbi protiv terorizma. Također, novonastali sukob između Izraela i terorističke organizacije Hamas iz Palestine su uzburkale strah država članica da se ratna fronta približava njihovim granicama.

Dodatan momentum su i američki predsjednički izbori poradi toga što je Donald Trump doveo u pitanje predanost SAD-a NATO savezu, potaknuvši europske zemlje da preispitaju svoju obrambenu strategiju i smanje ovisnost o američkoj vojnoj pomoći.

U konačnici, Europa također prepoznaje sve veću sigurnosnu prijetnju migracija te kibernetičkih napada zbog čega smatra ulaganje u obrambene i sigurnosne kapacitete nužnim.

Kako EU odgovara na pojačane globalne sigurnosne prijetnje?

Ne bi li doskočila ranije navedenim izazovima, EU je još u prosincu 2017. godine pokrenula PESCO, inicijativu koja omogućava državama članicama da surađuju na razvoju vojnih kapaciteta i zajedničkih obrambenih projekata. EU je također uspostavila Europski obrambeni fond (EDF) za financiranje istraživanja i razvoja u obrambenom sektoru. U 2022. čelnici Europske unije su potpisali Versaillesku deklaraciju kao odgovor na rusku invaziju Ukrajine. U toj deklaraciji zemlje članice potvrđuju potrebu i predanost pojačanim ulaganjima u interne obrambene kapacitete. Uz to, Europski parlament je 2023. donio odluku o jačanju proizvodnje streljiva i projektila unutar EU, dok je Europsko vijeće u 2024. donijelo odluku o sastavljanju Europske industrijske obrambene strategije što će biti zadatak europskih institucija u novom mandatu.

Ursula von der Leyen je u svom nedavnom govoru za mandat Europske komisije 2024 – 2029 kao jedan od ključnih prioriteta istaknula pojačana ulaganja upravo u obranu i sigurnost Unije. Dapače, najavila je osnivanje Europske obrambene unije (European Defence Union) što je svojevrsna preteča europske vojske. Iako Ursula objašnjava kako će države članice zadržati autonomiju u vođenju nacionalne sigurnosti i vojske, ističe kako je vrijeme za okrupnjavanjem europskih kapaciteta u unificiranu jedinicu. Kako bi to učinili, predsjednica von der Leyen zagovara značajno veća ulaganja u obranu, najavljuje povećanje Europskog obrambenog fonda (EDF) te predviđa stvaranje potentnog jedinstvenog tržišta za vojnu industriju.

Koji su benefiti EU inicijativa za europsku vojnu industriju?

Europske tvrtke u obrambenoj odnosno vojnoj industriji će mnogostruko profitirati od idućeg političkog ciklusa slijedom najavljenih inicijativa koje će Europska komisija provoditi. Uz nikad veća dostupna sredstva u Europskom obrambenom fondu, kompanije će imati poticaj da razvijaju nove tehnologije i proizvode. Također, okrupnjavanjem javne nabave na razini Unije olakšat će se proizvodnja te podići proizvodni volumen europskih kompanija. Snažan zamah prema R&D aktivnostima koji je najavljen će također omogućiti europskim tvrtkama globalnu konkurentnost u vojnoj industriji te će otvoriti put malim i srednjim tvrtkama da se podjednako natječu s velikim igračima na tržištu. Kako većina EU instrumenata zagovara zajedničke projekte i suradnju među državama članicama, zasigurno će to dovesti do razmijene visokotehnološkog i taktičkog znanja među partnerima što sistemom spojenih posuda dovodi i do višeg stupnja nacionalnih sigurnosti odnosno obrambene spremnosti pojedine države članice.

S druge strane, značajna ulaganja i povećanje broja projekata u sektoru iziskuje povećani broj stručnjaka na tržištu rada, što će podcrtati važnost EU programa koji potiču razvoje specifičnih vještina. Međutim, koje će to točno vještine biti potrebne za obrambenu industriju i vojni sektor tek je za razmisliti. Tko je dobar u predviđanjima, može odmah poslati zaposlenika na dodatan tečaj jer samo je pitanje trenutka kada ćemo se susresti s ogromnim manjkom specifične radne snage što će usporavati rast ovog industrijskog sektora. Ako pak znaš kojeg srednjoškolca, sufliraj mu da upiše nešto tehničko, neće pogriješiti.

Na koncu, ovakav značajan okret i nacionalna izdvajanja za obranu otvaraju priliku za izmjenom omjera snaga i relevantnosti država unutar Unije. Dapače, ovo je šansa da zemlje koje do sada povijesno nisu nosile značajniju ulogu u bloku ili su zbog svoje veličine oduvijek imale manji utjecaj, sada mogu postati itekako snažne ako se odluče posvetiti proizvodnji ili istraživanju u području obrane. Recimo centar za vojna istraživanja je zgodna ideja, sigurno nije samo meni pala na pamet, a zamisli što bi to značilo za jednu zemlju koja ga udomi? Ili primjerice kako bi zemlja članica promijenila svoj vanjsko politički status ako se u njoj nalaze najveća skladišta streljiva u Europi? Tako bi sad mogli nabrajati do sutra, ali recimo branding male države poput Hrvatske unutar vojno obrambene industrije može biti u najmanju ruku zanimljiv, da ne kažem oportun.

Što ako dobijem poziv u europsku vojsku?

Iako EU lideri još ne govore o europskoj vojci u punom smislu te riječi, svakako donose i nagovještavaju odluke koje nas približavaju toj realnosti. Naoružavanje Europe i osnivanje europske vojske reflektiraju potrebu za prilagodbom novim sigurnosnim izazovima i geopolitičkim promjenama. Naravno, ovo je vrlo zahtjevan zadatak jer se sve države članice moraju dogovoriti oko funkcioniranja takvog sustava i njegovog financiranja. Iako govorimo o budućnosti, ona zapravo i nije tako daleko pa ako dobiješ poziv za europsku vojsku nemoj se čuditi. A ako već sada razmišljaš o papiru koji te liši obaveze služenja roka, googlaj vic o medinim ravnim stopalima.

xoxo

Literatura: