Nisam prisustvovao na puno brainstorming sesija, međutim, na svakoj kojoj sam imao prilike sudjelovati, izrodila se barem jedna kvalitetna ideja, nevezano radilo se o rješavanju tekućih problema ili traženju novih poduzetničkih pothvata. Iz tog razloga bih malo više volio prodiskutirati o konceptu i tehnikama brainstorminga i dati par korisnih savjeta kako sesije učiniti boljima te vas potaknuti na ovakav prisup rješavanju problema.

O važnosti brainstorminga i generiranja ideja govori upravo činjenica da svaki poduzetnički pothvat započinje s idejom. Generiranje i razrada ideja su polazne točke pri nastanku svakog poduzeća, udruženja, proizvoda ili bilo kakvog drugog produkta. U svijetu, gdje inovacije i kreativnost igraju ključnu ulogu u razvoju i uspjehu kako pojedinaca tako i organizacija, brainstorming je često prvi korak u najranijoj fazi bilo kakve vrste razvoja.

Što je Brainstorming?

Brainstorming je metoda kreativnog razmišljanja koja uključuje generiranje velikog broja ideja ili rješenja određenog problema u kratkom vremenskom periodu. Tehniku razvio je Alex Faickney Osborn 1940-ih godina kao način za poboljšanje grupnog rada i kreativnog procesa. Provodi se u grupi, gdje članovi tima iznose svoje prijedloge, a svi se potiču na iznošenje ideja i/ili nadogradnju ideja ostalih sudionika. Dva su osnovna načela kojima koncept počiva, a to su velika kvantiteta ideja i  zabrana bilo kakve vrste osude ili kritike izrečenog. Osim klasičnih brainstorming (verbalno razmjenjivanje ideja) i brainwrighting (zapisivanje ideja na papire) te naknadne diskusije, postoje deseci različitih tehnika i varijacija koncepta, a mogu se svrstati pod pojam brainstorminga. Neke od interesantnijih su navedene u nastavku.

Round Robin

Round Robin brainstorming metoda osigurava da svi sudionici imaju priliku doprinijeti raspravi. Svaki član grupe redom iznosi svoju ideju ili daje svoj doprinos na određeni način. Ovim putem se osigurava angažman svih sudionika i pokušava se pridonijeti smanjenju dominacije pojedinaca koji su glasniji ili skloniji izražavanju svojih mišljenja.

Rapid ideation

Rapid ideation uključuje postavljanje vremenskih ograničenja u raspravi tijekom kojih sudionici moraju iznijeti što više ideja. Korištenjem štoperice, sudionici su potaknuti da brzo razmišljaju i iznose ideje bez puno analiziranja. Ideje se zapisuju bez rasprave te se naknadno razrađuju. Vremenska ograničenja su vrlo kratka, najčešće svega nekoliko minuta.

Starbursting

Starbursting je tehnika koja se fokusira na postavljanje pitanja umjesto generiranja odgovora. Sudionici započinju s osnovnom idejom ili problemom i postavljaju šest ključnih pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto i kako) te dajući odgovore na njih dolaze do rješenja problema i osnaživanja početne ideje.

Stepladder tehnika

Tehnika ljestvi (Stepladder tehnika) je bazirana na postupnom uključivanju članova tima u brainstorming sesiju. Dva člana tima započinju raspravu, zatim se dodaje treći član koji iznosi svoje ideje prije nego čuje raspravu prethodna dva člana. Proces se ponavlja sve dok se cijeli tim ne uključi. Članovi tima koji nisu na početku uključeni u raspravu rade individualno na svojoj ideji i ne diskutiraju je se ostalima dok se ne priključe raspravi. Na ovaj način se sprječava utjecaj tuđih mišljenja i ideja na vlastite stavove te se rješenje postepeno oblikuje.

Mentalna mapa

Izrada mentalne mape je vizualna metoda koja uključuje crtanje dijagrama u čijem je centru početna ideja ili problem te se grananjem povezanih tema ili rješenja u različitim smjerovima pokušava dobiti jasnija slika. Rješenja se granaju do željene razine te se grupiraju prema potrebi. Cilj je vizualno i holistički prikazati problem te ga svesti na niže i jednostavnije razine i tako doći do rješenja.

Nakon što smo definirali tehnike kojima ćemo provesti brainstorming sesiju, korisno je držati se nekoliko smjernica kako bi se osiguralo njeno uspješno provođenje. Smjernice su univerzalne i primjenjive na sve ranije navedene modele.

1. Priprema je pola posla. Definirajte cilj brainstorming sesije i osigurajte da svi sudionici razumiju problem o kojem ćete raspravljati. Pripremite potrebne materijale, poput papira, olovaka, bijele ploče, popratnih materijala, ali i potrudite se oko problema kojeg planirate obrađivati, jasno ga definirajte te dajte okvire i ograničenja koja pojedini problem predstavlja.

2. Odaberite raznoliku grupu. Raznolika grupa sudionika s različitim vještinama i perspektivama donosi drugačije poglede na probleme i drugačije pristupe rješenjima. Ekonomist i inženjer vjerojatno neće jednako razmišljati o stvarima koje se diskutiraju.

3. Jasno postavite pravila poput tijeka sesije, vremenskih ograničenja, pravila o diskusiji i razradi ideja. Strukturiranjem ćete osigurati da se stvarno bavite temom oko koje ste se okupili i da se svi članovi tima dobro osjećaju.

4. U početnoj fazi fokusirajte se na generiranje što više ideja, bez obzira na njihovu kvalitetu. Kvaliteta će doći kasnije, kada budete analizirali i razrađivali ideje.

5. Pažljivo bilježite sve ideje koje se iznesu tijekom sesije. Kasnije, u fazi analize, ćete odlučiti koje ideje vrijedi dodatno razrađivati, a koje ćete odmah odbaciti.

Zaključak

Brainstorming je interesantan, zabavan i moćan alat za razvoj ideja i rješavanje problema. Pomoću relativno jednostavnih tehnika i pazeći na određene smjernice, moguće je stvoriti okolinu koja je plodno tlo za stvaranje kvalitetnih ideja. Smještajući više pojedinaca s istim ciljem, u istu prostoriju će se sigurno lakše doći do potencijalnog rješenja nego isključivo idividualnim radom. Aktivno sudjelujući u KUT - HUB-u Izvrsnosti imam priliku s timom mladih, pametnih i ambicioznih ljudi sudjelovati u ovakvim sesijama i moram reći da se nakon svake osjećam bolje nakon što završi. Čak i ako se ništa ne razvije iz određenih brainstorming sesija, kreativna energija i entuzijazam kojom se napunimo su dovoljan benefit. Osobno bih preporučio svakome da upregne svoje moždane vijuge na malo drugačiji način s vremena na vrijeme i mislim da je ovo upravo odličan način za to.

Izvori:

Gregersen, H. (2018) Better Brainstorming, Focus on questions, not answers, for breakthrough insights, Harvard Business Review, March–April 2018 issue (pp.64–71)

Osborn, A. F. (1963) Applied imagination: Principles and procedures of creative thinking (3rd ed.). New York, NY: Charles Scribner’s Sons.

Wilson, J. (2022) 10 effective brainstorming techniques for teams, dostupno na: https://www.wework.com/ideas/professional-development/creativity-culture/effective-brainstorming-techniques