1.1 Što je novac?

Novac je sredstvo razmjene koje omogućuje jednostavno plaćanje dobara i usluga te eliminira potrebu za izravnom trampom. Predstavlja univerzalno prihvaćenu vrijednost koju ljudi koriste za trgovinu, štednju i ulaganja.

Primjer: U trgovini možete kupiti kruh za 1 euro umjesto da tražite pekara koji bi bio voljan trampiti kruh za nešto što vi posjedujete.​

1.2 Funkcije novca

Novac ima nekoliko ključnih funkcija:

Sredstvo razmjene: Omogućuje jednostavno trgovanje bez potrebe za neposrednom trampom.​

Sredstvo očuvanja vrijednosti: Omogućuje pojedincima i tvrtkama da sačuvaju ekonomsku vrijednost kroz vrijeme.​

Mjerilo vrijednosti: Cijene dobara i usluga izražene su u novcu, omogućujući usporedbu vrijednosti različitih proizvoda i usluga.​

Standard odgođenog plaćanja: Omogućuje kupnju na kredit, dugoročne investicije i štednju.​

Likvidnost: Omogućuje brzo pretvaranje u robu ili usluge bez gubitka vrijednosti.​

1.3 Trampa i povijest novca

Prije nego što je novac postojao, ljudi su koristili trampu – izravnu razmjenu dobara ili usluga. No, trampa ima značajna ograničenja jer zahtijeva da obje strane žele upravo ono što druga strana nudi. S vremenom su se razvili oblici novca poput školjki, metala i papirnatih valuta kako bi olakšali trgovinu.

Primjer: Ako ste imali višak pšenice, a trebali ste obuću, morali ste pronaći obućara koji je bio voljan zamijeniti cipele za pšenicu.​

1.4 Inflacija i deflacija

Inflacija je porast opće razine cijena, smanjujući kupovnu moć novca.

Deflacija je pad opće razine cijena koji povećava kupovnu moć novca, ali može uzrokovati ekonomske probleme poput smanjenja potrošnje i recesije.

Primjer: Ako inflacija iznosi 3% godišnje, proizvod koji sada košta 100 eura sljedeće godine mogao bi koštati 103 eura.​

1.5 Valute i devizni tečaj

Različite države imaju vlastite valute, a njihov odnos određuje devizni tečaj. Fluktuacije u tečajevima mogu značajno utjecati na međunarodnu trgovinu i investicije.

Primjer: Ako je tečaj 1 euro = 1,10 američkih dolara, za 100 eura dobit ćete 110 dolara.​

1.6 Kupovna moć

Kupovna moć označava količinu dobara i usluga koju je moguće kupiti za određenu količinu novca. Inflacija smanjuje kupovnu moć jer s istom količinom novca možete kupiti manje proizvoda nego prije.

Primjer: Ako je inflacija 5%, proizvod koji je prošle godine koštao 100 eura sada košta 105 eura, što znači da vaših 100 eura sada vrijedi manje.​

1.7 Tečajna lista

Tečajna lista prikazuje vrijednost domaće valute u odnosu na strane valute. Banke i mjenjačnice koriste tečajne liste kako bi odredile koliko domaće valute trebate dati za određenu količinu strane valute.

Primjer: Ako tečajna lista pokazuje da je 1 euro jednak 7,5 kuna, za 100 eura dobit ćete 750 kuna.​

1.8 Monetarna politika

Monetarna politika odnosi se na mjere koje provodi centralna banka kako bi kontrolirala količinu novca u optjecaju i kamatne stope, s ciljem održavanja stabilnosti cijena i potpore gospodarskom rastu.

Primjer: Ako centralna banka želi smanjiti inflaciju, može povećati kamatne stope kako bi smanjila potrošnju i ulaganja.​

1.9 Fiskalna politika

Fiskalna politika odnosi se na korištenje državnih prihoda (uglavnom poreza) i rashoda kako bi se utjecalo na gospodarstvo. Vlada može povećati potrošnju ili smanjiti poreze kako bi potaknula gospodarski rast.

Primjer: Tijekom recesije, vlada može povećati javne radove kako bi otvorila nova radna mjesta i potaknula potrošnju.​

1.10 Kreditni rejting

Kreditni rejting je ocjena sposobnosti pojedinca, poduzeća ili države da pravovremeno otplaćuje svoje dugove. Viši rejting znači manji rizik za kreditore i obično rezultira nižim kamatnim stopama.

Primjer: Država s visokim kreditnim rejtingom može posuđivati novac po nižim kamatnim stopama jer se smatra pouzdanom.​