1. Obrt
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba s ciljem ostvarivanja dobiti. Osnivanje obrta je jednostavno i ne zahtijeva temeljni kapital. Međutim, obrtnik za obveze odgovara cjelokupnom osobnom imovinom.
Primjer: Automehaničar otvara obrt kako bi pružao usluge popravka vozila.
2. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)
J.d.o.o. je oblik trgovačkog društva koji se može osnovati s minimalnim temeljnim kapitalom od 10 eura. Ovaj oblik je pogodan za uslužne djelatnosti s manjim ulaganjima. Društvo može imati najviše tri osnivača i jednog direktora. Osnivači ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze društva.
Primjer: Mladi programer osniva j.d.o.o. za razvoj softverskih rješenja.
3. Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
D.o.o. je najčešći oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Za osnivanje je potreban temeljni kapital od 2.500 eura. Društvo može imati više osnivača, a njihovi ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivači ne odgovaraju osobnom imovinom za obveze društva.
Primjer: Grupa dizajnera osniva d.o.o. za pružanje grafičkih usluga.
4. Dioničko društvo (d.d.)
Dioničko društvo je trgovačko društvo čiji je temeljni kapital podijeljen na dionice. Za osnivanje d.d.-a potreban je minimalni temeljni kapital od 25.000 eura. Ovaj oblik je češći kod većih poduzeća zbog složenijeg procesa osnivanja i većeg potrebnog kapitala.
Primjer: Velika proizvodna tvrtka odlučuje se na osnivanje d.d. radi lakšeg prikupljanja kapitala putem prodaje dionica.
5. Komanditno društvo (k.d.)
Komanditno društvo sastoji se od najmanje jednog komplementara koji odgovara za obveze društva cijelom svojom imovinom i jednog komanditora koji odgovara do visine svog uloga.
Primjer: Dvoje partnera osnivaju k.d., pri čemu jedan ulaže kapital kao komanditor, a drugi upravlja poslovanjem kao komplementar.
6. Javno trgovačko društvo (j.t.d.)
Javno trgovačko društvo je oblik društva u kojem dva ili više partnera zajednički obavljaju djelatnost i solidarno odgovaraju za obveze društva cijelom svojom imovinom.
Primjer: Dva arhitekta osnivaju j.t.d. za pružanje arhitektonskih usluga.
7. Gospodarsko interesno udruženje (GIU)
GIU je oblik udruženja više poduzetnika radi unapređenja poslovanja, bez namjere ostvarivanja dobiti za sebe.
Primjer: Više malih vinara osniva GIU radi zajedničkog nastupa na tržištu i promocije svojih proizvoda.
8. Zadruge
Zadruga je oblik organizacije gdje se više osoba udružuje radi ostvarivanja zajedničkih gospodarskih interesa.
Primjer: Poljoprivrednici osnivaju zadrugu kako bi zajednički nabavljali opremu i prodavali proizvode.
9. Udruga
Iako primarno neprofitne, udruge mogu obavljati gospodarske djelatnosti koje su u skladu s njihovim ciljevima.
Primjer: Kulturna udruga organizira koncerte i prodaje ulaznice kako bi financirala svoje aktivnosti.
10. Obrtničke zadruge
Obrtničke zadruge su specifičan oblik zadruga koje okupljaju obrtnike radi zajedničkog nastupa na tržištu i unapređenja poslovanja.
Primjer: Grupa stolara osniva obrtničku zadrugu za zajedničku nabavu materijala i promociju svojih proizvoda.
Odabir odgovarajućeg pravnog oblika poduzeća ovisi o različitim čimbenicima, uključujući veličinu poduzeća, djelatnost, razinu prihvaćanja rizika i planove za budući razvoj. Svaki oblik ima svoje prednosti i nedostatke koje je potrebno pažljivo razmotriti prije osnivanja.
