Obveznice su dugoročni dužnički vrijednosni papiri kojima izdavatelj (emitent) priznaje financijsku obvezu prema vjerovniku (investitoru). One predstavljaju sredstvo prikupljanja kapitala za financiranje različitih projekata ili pokrivanje proračunskih potreba. Razumijevanje ključnih pojmova vezanih uz obveznice ključno je za učinkovito sudjelovanje na tržištu kapitala.
5. Obveznice
5.1 Nominalna vrijednost
Nominalna vrijednost obveznice označava iznos koji će izdavatelj isplatiti vlasniku obveznice na datum dospijeća. Ona predstavlja osnovicu za obračun kamata.
Primjer: Obveznica s nominalnom vrijednošću od 1.000 eura isplaćuje taj iznos vlasniku na datum dospijeća.
5.2 Datum dospijeća
Datum dospijeća je unaprijed određeni datum na koji izdavatelj obveznice mora vratiti nominalnu vrijednost vlasniku obveznice. Rokovi dospijeća mogu varirati od nekoliko mjeseci do nekoliko desetljeća.
Primjer: Obveznica izdana 2020. godine s rokom dospijeća od 10 godina dospijeva 2030. godine.
5.3 Kuponska stopa
Kuponska stopa predstavlja kamatnu stopu koju izdavatelj obveznice plaća vlasniku, obično izraženu kao postotak nominalne vrijednosti. Isplate kamata mogu biti periodične, najčešće godišnje ili polugodišnje.
Primjer: Obveznica s kuponskom stopom od 5% i nominalnom vrijednošću od 1.000 eura isplaćuje 50 eura godišnje vlasniku obveznice.
5.4 Vrste obveznica
Obveznice se mogu klasificirati prema različitim kriterijima:
Državne obveznice: Izdaju ih države za financiranje proračunskih potreba.
Korporativne obveznice: Izdaju ih poduzeća za prikupljanje kapitala.
Municipalne obveznice: Izdaju ih lokalne vlasti za financiranje javnih projekata.
Primjer: Grad izdaje municipalne obveznice za financiranje izgradnje nove škole.
5.5 Kreditni rejting
Kreditni rejting ocjenjuje kreditnu sposobnost izdavatelja obveznice, odnosno njegovu sposobnost pravovremenog ispunjenja financijskih obveza. Viši rejting ukazuje na manji rizik neispunjenja obveza.
Primjer: Obveznice s AAA rejtingom smatraju se vrlo sigurnima, dok obveznice s BB rejtingom nose veći rizik.
5.6 Prinos do dospijeća (YTM)
Prinos do dospijeća predstavlja ukupni prinos koji investitor može očekivati ako drži obveznicu do njenog dospijeća, uz pretpostavku da se svi kuponi reinvestiraju po istoj stopi.
Primjer: Ako investitor kupi obveznicu po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, prinos do dospijeća bit će veći od kuponske stope.
5.7 Tržišna cijena obveznice
Tržišna cijena obveznice je cijena po kojoj se obveznica trenutno trguje na sekundarnom tržištu. Ona može biti iznad (iznad pari), ispod (ispod pari) ili jednaka nominalnoj vrijednosti (po pari), ovisno o tržišnim uvjetima i kamatnim stopama.
Primjer: Ako kamatne stope na tržištu padnu ispod kuponske stope obveznice, tržišna cijena obveznice raste iznad nominalne vrijednosti.
5.8 Rizik kamatne stope
Rizik kamatne stope odnosi se na mogućnost da će promjene kamatnih stopa utjecati na vrijednost obveznice. Porast kamatnih stopa obično dovodi do pada tržišne cijene obveznica i obrnuto.
Primjer: Ako kamatne stope porastu, tržišna cijena postojeće obveznice s nižom kuponskom stopom može pasti kako bi postala konkurentna novim obveznicama s višim kamatama.
5.9 Konvertibilne obveznice
Konvertibilne obveznice omogućuju vlasniku da ih zamijeni za određeni broj dionica izdavatelja, prema unaprijed određenim uvjetima. Ovaj instrument kombinira karakteristike duga i vlasništva.
Primjer: Investitor posjeduje konvertibilnu obveznicu koja se može pretvoriti u 50 dionica tvrtke po cijeni od 20 eura po dionici.
5.10 Obveznice s promjenjivom kamatnom stopom
Ove obveznice imaju kamatnu stopu koja se periodično prilagođava prema unaprijed određenom referentnom indeksu ili kamatnoj stopi, poput Euribora.
Primjer: Obveznica s kamatnom stopom koja se prilagođava svakih šest mjeseci prema kretanju Euribora plus dodatni postotak.
